cleaned_text
stringlengths
6
2.09k
source
stringclasses
2 values
language
stringclasses
1 value
Toaseta situma je agbaboolu lobinrin ile Kenya ti oun ṣere gegebi Forward fun Vihiga Queens FC.Pista kopa ninu Cup awon obinrin ile Turkey to waye ni odun 2020.itọkasi..
wikipedia
yo
Elizabeth Wmbui jẹ́ agbábọ́ọ̀lù lobìnrin orílẹ̀ ède Kenya tí a Bìní ọdún 1998..
wikipedia
yo
Agbaji naa ṣere gẹgẹbi midfielder fun awọn obinrin Gaspo FC.Elizabeth kopa ninu ere idije CAF awọn obinrin Olympic to waye ni ọdun 2020.itọkasi..
wikipedia
yo
Merline Wayodì jẹ́ agbábọ́ọ̀lù lobinrin orílẹ̀ ède Kenya tí a Bìní 5, Oṣù July ní ọdún 1995..
wikipedia
yo
Agbaji naa ṣere fun Vihiga Queens FC gẹgẹbi midfielṣeyọri:line kopa ninu Champions League CAF awọn obinrin.Ìtọ́kasí..
wikipedia
yo
Belpe-Cresus ganira (ti a bi ni ọjọ karundinlogbon oṣu Kẹta ọdun 2000) jẹ oluwe omi ọmọ orilẹ-ede Burundi..
wikipedia
yo
O dije ninu ìdíje ere idaraya 100m ti awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 2020..
wikipedia
yo
àkọ́kọ́ rẹ̀ ti ìṣẹ́jú àáyá 54.33 kò tó láti gbé dé ìparí.Àwọn ìtọ́kasí àwọn Ọjọ́ìbí ní 2000àwọn ènìyàn alààyè..
wikipedia
yo
HLatidou Evele (ti a bi ni ọjọ karundinlogun Oṣu Kẹwa ọdun 1949) jẹ elere idaraya ara Kamẹru ..
wikipedia
yo
O dije ninu ifo giga ti ọkunrin ni awọn Olimpiiki Igba ooru 1972 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ni 1949..
wikipedia
yo
Fernand Djoumessi Tetemck (ti a bi ni ọjọ karun oṣu Kẹsán 1989) jẹ elere-ije ifo fifo giga ti Ilu Kamẹrika .o gba ami-eye idẹ ni 2010 African Championship, o se ipo kẹrin ni ipari idije 2011 gbogbo-Afrika Games, ipo kẹrin naa ni 2013 Jeux de la Francophonie, ipo keje ni 2014 Commonwealth Games 2014, tun gba ami eye fadaka ni 2014 African Championships ..
wikipedia
yo
Ti ẹni ti o dara julọ jẹ awọn mita 2.28, ti o waye ni Okudu 2014 ni Bühl .Awon itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1989..
wikipedia
yo
Esau Asọnù (ti a bi ni ọjọ kankanla Oṣu Kini ọdun 1944) jẹ olusare.ona gigun- fun orilẹ-ede Kamẹru..
wikipedia
yo
O dije ni mita 5000 ni Olimpiiki Olimpiiki Igba ooru 1968 ati Olimpiiki Igba ooru 1972 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1944..
wikipedia
yo
Esaie Fongang (ti a bi ni ọjọ kejidinlọgbọn oṣu kejo ọdun 1943) jẹ olusare aarin ti orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 1500 ti awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1972 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1943..
wikipedia
yo
Paul Kuete (ti a bi ni Ogun 'jo Oṣu kejila ọdun 1972) jẹ olusare ona gigun ara orilẹ-ede Kamẹru..
wikipedia
yo
O dije ninu ere -ije awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1992 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ni 1972..
wikipedia
yo
Jean-Pierre Abossolo-Ze (ti a bi ni ọjọ kejidinlogun Oṣu kejila ọdun 1956) jẹ asare orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
O dije ninu isọdọtun mita 4 × 400 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1984 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1956..
wikipedia
yo
Idrissa Adam (ti a bi ni ọjọ kejidinlọgbọn osu kejila ọdun 1984) je elere-ije orile-ede Cameroon ti o dije ninu 100 mita and 200 mitaijade agbaye akọkọ rẹ wa ninu idije ere idaraya Junior ti Afirika ni ọdun 2003, nibiti o ti gbe ipo karun ni 100mita. O gba ami-eye akọkọ ipele Continental re ni ọdun ti o tẹle, o gba ami- eye idẹ ni 4 × 100 mita ni ere idaraya Afirika ni ọdun 2004 ni ẹgbẹ kanna pẹlu Joseph Batangdon ..
wikipedia
yo
O gbe ipo kẹrin ni ere idaraya yẹn ni 2009 Jeux de la Francophonie ..
wikipedia
yo
O se aṣoju fun orile-ede Cameroon ni 100ati 200 m ninu awon idije mejeeji wonyi 2010 African Championships in Athletics ati 2010 Commonwealth Games, sugbon ko ni ilọsiwaju koja ipele akoko..
wikipedia
yo
O fi ara rẹ mulẹ bi olusare ni 2011 gbogbo awon ere idaraya, nibiti o ti se itan titun bale fun orile-ede Kamẹru pelu 10.14-aaya ni 100-iparim ologbele-ipari (o tun wa pari si ipo kẹfa) ati pe o je olubori ti 200 m goolu goolu Medal saaju Ben Yoi Mei .Awon itọkasiita ipo awon Ọjọ́ìbí ni 1984 ni 1984..
wikipedia
yo
Jean Tarcisius batamboc (ti a bi ni ọjọ kinni Oṣu Kẹwa Ọdun 1987) elere ije orile-ede Cameroon ti oun ṣa 100 mita.O dije ninu idije 2011 All-Africa Games, 2012 African Championships, 2014 African Championships ati 2015 African Games lai k'ogo ja ipele ipalemo..
wikipedia
yo
O tun didjẹ ni 2017 World Championships, ti o fi wa ni ikẹhin ni ipalemo ìdíje naa.Gẹgẹbi ara ti ẹgbẹ agbapada mita 4 × 100 ti orilẹ-ede Kamẹru, o pari ni ipo kaarun ninu idije Afirika 2012 ati ipo kẹfa ni idije Afirika 2014 .Awon itọkasi awọn eniyan alààyẹ̀àwọn Ọjọ́ìbí ni 1987..
wikipedia
yo
Gabriella Abreu severino die mo bi Melody, jẹ́ olórin ọmọ orílẹ̀-èdè Brazil.Àwọn akọrin ará Brazil..
wikipedia
yo
Emmanuel Bobaga (ọjọ karun osu Kọkànlá odun 1953 – ojo kesan osu kejila odun 2008) je omo orile-ede Cameroon Sprinter ..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 200 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1984 .Awọn itọkasi awọn Ojoaláìsí ni 2008àwọn Ọjọ́ìbí ni 1953..
wikipedia
yo
Emmanuel Aobwède Ekarun (ti a bi ni ojo ketadinlogun osu kejo odun 1993) je elere ije orile-ede Cameroon..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 200 awọn ọkunrin ni idije ere-idaraya Agbaye ti 2019 ti o waye ni Doha, Qatar..
wikipedia
yo
Ni ọdun kanna, o tun dije ninu mita 200 ọkunrin ati ìdíje 4 × 100 awọn ọkunrin ni awọn ere Afirika laisi gbigba ami-eye kankan ninu idije mejeeji..
wikipedia
yo
O ṣe aṣoju orilẹ-ede Cameroon ni Olimpiiki Igba ooru 2020 ni Tokyo, Japan ni mita 200 ti àwọn ọkunrin.Àwọn itọkasiita ìjápọ àwọn Ọjọ́ìbí ni 1993àwọn eniyan Alààyè..
wikipedia
yo
Gaston Malam (ti a bi ni ọjọ kejo oṣu Keje ọdun 1952) jẹ ọmọ orilẹ-ede Cameroon ..
wikipedia
yo
O dije ninu ìdíje mita 100 ti awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1972 .Awọn itọkasiita ìjápọ Awọn Eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1952..
wikipedia
yo
Mama mólúh (ti a bi ni ọjọ kerindinlogbon Oṣu Kẹta ọdun 1958) jẹ asare orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
O dije ninu ìdíje mita 400 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1984 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1958..
wikipedia
yo
Benjamin Sirimou (ti a bi ni ọjọ kankandinlogun osu kaarun ọdun 1969) je orile-ede Cameroon.Ni idije 1996 Afirika o gba ami-ẹri fadaka ni mita 100 ..
wikipedia
yo
ó tún díje ní àwọn eré-ìdíje àgbáyé ní ọdún 1995 àti 1997, àti ní 4 × 100 m relay ní ìdíje ti ọdún 1996 àti 2000 Olimpiiki Igba ooru láìsí dé Ìparí.Àwọn Ìtọ́kasíita ìjápọ àwọn ènìyàn Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ní 1969..
wikipedia
yo
Ernestina abambìlà jẹ́ agbábọ́ọ̀lù lobinrin orílẹ̀ ède Ghana tí a Bìní 30, Oṣù December ní ọdún 1998..
wikipedia
yo
Agbágbá náà ṣè fún Uksks SM Sówò gegebi midfier UFIapa jẹ́ ọmọ ilé Ghana àkọ́kọ́ lati yege nínú Champions League àwọn obìnrin àwọn obìnrin.
wikipedia
yo
Hamdya Abass tí a bí ní ọjọ́ Kínní Oṣù Kẹjọ Ọdún 1982 jẹ́ agbábọ́ọ̀lù àwọn obìnrin àgbáyé ti ilẹ̀ Ghana kan tí ó dúró gẹ́gẹ́ bí asọ́lé ..
wikipedia
yo
Ó jẹ́ ọmọ ẹgbẹ́ ti ẹgbẹ́ àwọn obìnrin agbábọ́ọ̀lù orílẹ̀-ède Ghana ..
wikipedia
yo
Ó wà lára àwọn tí ó kópa pẹ̀lú 2007 FIFA Women's World Cup ..
wikipedia
yo
Nípa ikọ̀ ẹgbẹ́ ó ṣeré fún Ghatel Ladies ní Ghana.Wo ẹlẹ́èyí na Àjọ àwọn agbábọ́ọ̀lù àgbáyé tí àwọn obìnrin gbiireàwọn Ìtọ́kasí àwọn ènìyàn ìAlààyè Ọjọ́ìbí ní 1982..
wikipedia
yo
Mukarama Abdu jẹ́ agbábọ́ọ̀lù lobinrin orílẹ̀ ède Kenya tí a bí 16, Oṣù October ní ọdún 2002..
wikipedia
yo
Arabinrin naa ṣere fun DeporTiVo Alaves Lamoloun gegebi Striraṣeyọrí Kakoko gba ami eye gegebi agbaboolu lobinrin ti ọdún 2019.itọkasi..
wikipedia
yo
Juliet AcheamEliabu jẹ́ agbábọ́ọ̀lù lobinrin ilẹ̀ Ghana tí a Bìní 11, Oṣù July ní ọdún 1991..
wikipedia
yo
Agba naa ṣere gegebi midfielder fun Ange if.JulietJuliet kopa ninu ere idije awon obinrin ile afiRica to waye ni ọdun 2014.itọkasi..
wikipedia
yo
Azuma Adams tí a bí ní Ọjọ́ kejìdínlọ́gbọ̀n Oṣù kejìlá Ọdún 1997 jẹ́ agbábọ́ọ̀lù aláfẹsẹ̀gbá ti orílẹ̀-ède Ghana kan tí ó ń ṣeré gẹ́gẹ́ bíi asọ́lé..
wikipedia
yo
O ti farahan ninu ifẹsẹwọnsẹ meji fun ẹgbẹ agbabọọlu ti Orilẹ-ede Ghana ti ẹgbẹ under-17 ..
wikipedia
yo
Ó wà lára wọn ní bi FIFA U-17 Women's World Cup ti ọdún 2012, FIFA U-17 Women's World Cup ti ọdún 2014 àti FIFA U-20 World Cup ti ọdún 2016àwọn Ìtọ́kasí àwọn Ọjọ́ìbí ní 1997àwọn ènìyàn Alààyè..
wikipedia
yo
Grace Adams jẹ agbabọọlu lobinrin ilẹ̀ Ghana ti a bini ọjọ keji, oṣu November ni ọdun 1995..
wikipedia
yo
Agbaji naa ṣere fun awọn ọdọmọbinrin BERBER FC gẹgẹbi midfielderàṣeyọríGrace jẹ Captain ni Cup FIFA U-20 Awọn obinrin Agbaye to waye ni ọdun 2014.itọkasi..
wikipedia
yo
Elizabeth addo jẹ́ agbabọọlu lobinrin ilẹ̀ Ghana tí a bini ọjọ́ àkọ́kọ́, oṣù September ni ọdun 1993..
wikipedia
yo
Agbáagba náà ṣògbẹ gegebi Forward fún JuJurdens ìfàṣẹtan kópa nínú Cup FIFA U-20 àwọn obìnrin àgbáyé tó wáyé ní ilé Japan.
wikipedia
yo
Issa-Aimé Nthepe (ti a bi ni ọjọ kerindinlogbon Okudu ọdun 1973 ni Douala ) jẹ elere ije Faranse kan ti o ṣa ni mita 100 ..
wikipedia
yo
O yipada orilẹ-ede lati orilẹ-ede ibi rẹ Cameroon ni ọdun 1999.Ni 2002 European Championships o pari ni ipo karun ni mita 100 ati kẹrin ni 4 × 100 mita yii ..
wikipedia
yo
ó dé ìpele kejì sí àṣekágbá ti eré ìdárayá àgbáyé 2003 ..
wikipedia
yo
O pari ni ipo keje pẹlu ẹgbẹ agbapada Faranse ni 2006 IAAF World Cup .Awon akoko ti o dara julo ti ara re je awon aaya 10.11 ni 100 m ati20.58 aaya ni 200 m, mejeeji ṣaṣeyọri ni igba ooruti odun2002.Awon itọkasi-Awon itọkasiita awon eniyan Alààyè Ọjọ́ìbíawon Ọjọ́ìbí ni 1973..
wikipedia
yo
Ernest Tdun-Noubossie (ti a bi ni ojo kerindinlogbon osu keji odun 1956) je elere-ije omo orile-ede Cameroon ..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 400 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1988 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ni 1956..
wikipedia
yo
David Njiji (ti a bi ni ọjọ ketadinlogun osu Okudu ọdun 1942) jẹ asare ọmọ orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 100 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1964 ..
wikipedia
yo
Emmanuel NGOM Priso (ti a bi ni ojo keedogun osu kejila odun 1984) je elere idaraya Faranse kan ti o je omo orile-ede Kamẹrika ti o se elere idaraya ni ipele sprinting ..
wikipedia
yo
Pupọ julọ ninu aṣeyọri rẹ wa ni iṣipopada mita 4 x 100 .igbasilẹ idije awon eniyan Alààyèawon Ọjọ́ìbí ni 1984..
wikipedia
yo
Yod Essọmọ (ti a bi ni ojo kerindinlogbon osu kejo odun 1956) je elere-ije omo orile-ede Cameroon kan ..
wikipedia
yo
O dije ninu mita 100 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1984 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1956..
wikipedia
yo
Claude Touke-guẹbọgò (ti a bi ni ọjọ karundinlogbon oṣu keji ọdun 1975) jẹ elere ije lati orilẹ-ede KamemeEléyìí ..
wikipedia
yo
O dije ninu isọdọtun mita 4 × 100 awọn ọkunrin ni Olimpiiki Igba ooru 1996 ..
wikipedia
yo
Charly Ndjoume (ti a bi ni ọjọ kankanla Oṣu kọkanla ọdun 1986) jẹ oluwe odo ọmọ orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
ó díje nínu eré ìdárayá 50 mita àwọn ọkùnrin ní Olimpiiki Igba ooru 2020 .Àwọn ìtọ́kasí àwọn ènìyàn alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ní 1986..
wikipedia
yo
Cole Shade Sule (ti a bi ni ọjọ karun ni oṣu kọkanla ọdun 1980) jẹ oluwe omi tẹlẹri lati orilẹ-ede Kamẹru , ti o je elere idaraya ni isọri-sPrint..
wikipedia
yo
Ṣúlè yege fún 50 m Freestyle àwọn ọkùnrin ní Olimpiiki Igba ooru 2004 ní Athens, nípa gbígba ogbontarigi Ami eye kan láti finá, ni akoko iwoleti 25.96..
wikipedia
yo
ó kojú àwọn olùwẹiwẹ meje miiran ninu ooru mẹta, pẹlu Chris Hakel, ẹni ọmọ ọdun merindinlogun ti Orilẹ-ede Mauritius..
wikipedia
yo
O sare si ipo keji kere ju 0.17 ti iṣẹju kan lẹhin olubori Hakel ni 26.16..
wikipedia
yo
Sule kuna lati lọ siwaju si ipele semifinals, bi o ti gbe Erinlélọ́gọ́ta ninu 86 odo ninu ìdíje igbaradi fun idije.Awon itọkasi àwọn ènìyàn alààyẹ̀àwọn Ọjọ́ìbí ní 1980..
wikipedia
yo
Paul ẹ̀díngue Ekan (ti a bi ni ọjọ ketalelogun Oṣu Kẹsan ọdun 1990) jẹ oluweiwe ara orilẹ-ede Kamẹru ti o je ogbontarigi ni ọfẹ ..
wikipedia
yo
O dije ninu ipele 50 m ni awọn Olimpiiki Igba ooru 2012 ..
wikipedia
yo
O gbe ipo kẹfa ninu ooru rẹ ati nitori naa ko ṣe deede fun ologbele-ipari ti ipele naa..
wikipedia
yo
Ẹkanẹ́ jẹ́ ọ̀kan ninu àwọn eléré ìdárayá meje ti orílẹ̀-èdè Kamẹru tí ó sá kúrò abúlé Olympic lakoko Olimpiiki, tí ó fa akiyesi pe wọn yóo gbìyànjú láti sálọ sí United Kingdom..
wikipedia
yo
Alain Bricasal Tobe (ti a bi ni ọjọ kefa oṣu kọkanla ọdun 1986) jẹ oluwẹ́wẹ́ ara orilẹ-ede Kamẹru, ti o je ogbontarigi ninu ipele isọdi-ije..
wikipedia
yo
tóbẹ̃ ṣe aṣojú orílẹ̀-èdè Kamẹru ní Olimpiiki Igba ooru 2008 ní ìlú Beijing, O si dije fun ipele 50 m ti àwọn ọkunrin ..
wikipedia
yo
O ṣẹgun ìdíje ooru karun ni ipele naa, pẹlu akoko ti iṣẹju aaya 24.53, ti pari ọgọtakan ninu ipo gbogbogbo.Awon itọkasi awọn eniyan Alààyèawon Ọjọ́ìbí ni 1986..
wikipedia
yo
Jean René Akono (ti a bi ni ) jẹ agbabọọlu afowogba ati olukọni ọmọ orilẹ-ede Cameroon..
wikipedia
yo
O jẹ ara ti ẹgbẹ agbabọọlu Follibọ́ọ̀lù ti orilẹ-ede Cameroon ni ogorun ere idaraya, pẹlu iṣẹgun 1989 ni idije Afirika..
wikipedia
yo
Akini di olukọni ti ẹgbẹ bọọlu afowogba ti orilẹ-ede Cameroon ..
wikipedia
yo
ó ṣe olùkẹkọ ẹgbẹ obinrin ni Olimpiiki Igba ooru 2016 .Awọn ẹgbẹàwọn itọkasi awọn eniyan Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ni 1967..
wikipedia
yo
Serge Edongo (ti a bi ni ọjọ ketadinlogun oṣu karun ọdun 1982) o jẹ agbabọọlu afowogba ti orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
Ipò rẹ lori aaye jẹ idakeji hitter ati lẹhin ti o fihenti iṣe rẹ, o tun si n kekọ.Edongo ti ṣiṣẹ tẹlẹ fun awọn ẹgbẹ ni Cameroon, Gabon, Tunisia, Qatar, Bahrain, Spain, France ..
wikipedia
yo
O gba awọn ami-ẹri ti ara ẹni gẹgẹbi oṣere ti o dara julọ ti ọdun ni Ilu Kamẹru ati Gabon, ipo kẹta ti o dara julọ ni Cairo Egypt..
wikipedia
yo
Edongo ti kọkọ je oludari tele fun egbe awon omo obinrin ti egbe Villers Cotte Qté N3 (2010/2013), N2 Reims Metropole Qyi (2014/2017) O ti n ṣere fun orile-ede Cameroon lati odun 1999.Awon itọkasiita Aja awon eniyan Alààyèawon Ọjọ́ìbí ni 1982..
wikipedia
yo
Brice VIVen Batchaya KetChanke (ti a bi ni ọjọ kerindinlogun oṣu kejo, odun 1985) jẹ agbẹru sinu ara-ede Kamẹru 4..
wikipedia
yo
Batchaya ṣe aṣoju orilẹ-ede Cameroon ni Olimpiiki Igba ooru 2008 ni Ilu Beijing, nibiti o ti dije fun kilasi iwuwo iwuwo ina ti àwọn ọkunrin (85) kg)..
wikipedia
yo
Batchaya gbe ipo kẹrinla ninu ipele yii, bi o ti gbe 153 ni aṣeyọrikg ninu jija-gba aeyankan, o si gbe iwon laarin akoko soke ni apa meji, ejika-si-oke-oke ti o mọ ati ari, fun apapọ 333kg.Awon itọkasi awon eniyan alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1985..
wikipedia
yo
Frederic Fokejou Tefot (ti a bi ni ọjọ keta Oṣu kejila ọdun 1979 ni Bafoussam, orile edè Cameroon ) je agbẹru iwuwo ara orilẹ-ede Kamẹru ..
wikipedia
yo
ó díje ní Olimpiiki Igba ooru 2012 ni ìsẹ̀lẹ̀ +105 kg .Àwọn ẹ̀nìyàn Alààyèàwọn Ọjọ́ìbí ni 1979..
wikipedia
yo
Alphonse Hercule Matam (ti a bi ni ọjọ kini oṣu kẹrin ọdun 1973) jẹ agbẹru iwuwo ara orilẹ-ede Kamẹru..
wikipedia
yo
O dije ninu ipele iwuwo ina ti awọn ọkunrin nn Olimpiiki Igba ooru 1992 .Awọn itọkasi awọn eniyan Alààyèawọn Ọjọ́ìbí ni 1973..
wikipedia
yo
Njah Venatius (ti a bi ni ) je omo orile-ede Cameroon ti o n gbe eru wiwo okunrin, ti o nfigagba ninu ẹya 69 kg ati ti o nsoju orile-ede Cameroon ni awon idije.. Ogun Ogun..
wikipedia
yo